Sunday, 6 March 2016




Piše: Amar Tufo,
Autorski članak,
6. Mart, 2016


Bolje je bilo da sam postavio pitanje je li zaista moguće u potpunosti preči s Windows-a na Ubuntu? Pa evo, u ovom svom postu vodeći se nekim svojim petogodišnjim Ubuntu iskustvom pokušat ću da vam odgovorim na to pitanje.

Ubuntu Linux danas vrijedi za jednu od najpopularnijih Linux distribucija i omiljenu destop distru među korisnicima. Između ostalog, Ubuntu Linux ima zasigurno najaktivniju  online podršku 1 za sve vrste problema na koje naiđete u korištenju Ubuntu-a ili instalaciji pojedinog programa. Iako prema Distrowatc portalu, Ubuntu se nekako uvijek nađe na trećem mjestu obzirom da na vrhu liste gospodari Mint (Ubuntu porodica). Da ne dužim, pređimo na pitanje. Može li se u potpunosti preči na Linux (u ovom slučaju na Ubuntu) i odbaciti Windows? Prvo morate da si postavite jedno pitanje šta radite na Windows-u i možete li to raditi na Linux-u?


Gameri i video igrice?

 Ukoliko ste hardcore gamer, Linux Ubuntu nije platforma za vas. Tačno je to da je Steam ušao uveliko u igru s Linuxom i doduše donjeli su neke interesantne naslove u svijet Linux-a, ali budimo realni grafička podrška za Linux još uvijek kaska za Windows-om, veliko broj igara i one najpopularnije poput Call of Duty: Black Ops III rade izvrsno samo na Windows platformi. Tako da ukoliko ste naumili odbaciti Windows kako biste na Linux-u poigrali neke strašne igre, razočarat ćete se mnogo. Ruku na srcu Windows je i dalje gospodar kada govorimo o spektru igara koje su podržane, te činjenica da se skoro sve video igre proizvode na Windows platformi.  Ali ako niste izbirljivi u odabiru igara onda svakako možete da se itekako zabavite i sa Linux-om. Pogledajte ovaj link za neke od itekako sjajnih igračih naslova dostupnih na Steam-u za Linux.


U ovoj kategoriji video igara za Ubuntu Linux meni je i dalje vrh Supertuxkart.



Grafički dizajn?

Ovdje vam ne mogu mnogo toga reči kao u prethodnoj kategoriji, ali vjerovatno vam je poznato da ne možete instalirati Adobe Photoshop na Linux skoro nikako. Činjenica da se radi o vlasničkom programu kompanije Adobe, koliko je meni poznato gospoda još nikad nije odlučila da porta ovaj super program na Linux. Ali, nemojte da vas ovo udalji od Linux-a. Tu su uvijek alternativni programi poput GIMP-a. Tačno je da nema ni blizu funkcije koje ima Adobe Photoshop, ali može da itekako dobro posluži onda kada vam zatreba izrada nekog jednostavnog postera ili obrada neke jednostavne slike. Evo mog primjera upotrebe GIMP-a. 




Office, šta nikada niste čuli za Libre Office?

Teško je zamisliti osobu koja nešto ne piše, pa makar i pjesmice za djecu. Stvar nije u tome što netko piše nego i u ćemu ga piše. Kada s Windows-a dođete u Linux tamo mjesto MS Office-a imate Libre Office. Iskreno, ova popularna alternativa uredskih alata dostupna je i na Windows-u već duže vremena, ali ja vala još nikada nisam vidjeo nekog da koristi Libre Office. Razlog je neupučenost, needucianost i naravno, nije to MS Office. E koješta. Ovdje se zaista može slobodno reći da vam MS Office uopšte neće faliti jer Libre Office može sve odlično da uradi kao i MS Office, po meni možda i bolje. Dostupna vam je izrada tekst dokumenata, prezentacija, obrada tabela, proračuna, osnovnih baza podataka, podrška velikog broja formata datoteka, izvoz u MS Office format datoteka, izvoz u .pdf i html itd. Eh sada navike su nešto sasvim drugo. Ali svakako ne smijete zaboraviti glavnu razliku između MS Office-a kao vlasničkog programa zatvorenog koda i Libre Office-a kao besplatnog programa otvorenog koda čiji je glavni cilj promicanje kulture upotrebe besplatnog softwera otvorenog koda. Skontat ćete već. Evo jednog mog malog primjera upotrebe Libre Office Writer alata.


Ovo je screenshot originalnog stručnog rada 47 Ronina koji pišem upravo u Libre Office Writer programu. A na ovoj slici vidite primjer tabele izrađene unutar pomenutog programa. Meni ne treba MS Office, a vama?

 
 Driver podrška?  

Iskusniji Linux korisnici već odavno znaju kako je Linux uvijek imao bolju podršku za drajvere nego li Windows. Činjenica leži u tome, što se svaka Linux distribucija može pokrenuti u live modu gdje se možete uvjeriti jesu li svi vaši drajiveri poput mrežne kartice, audio kartice, wifi kartice, grafičke kartice itd učitani kako treba i da li uopšte rade. Obično kada govorimo o drajverima unutar Linux-a, nemamo problema jer oni uvijek rade. Na Windows-u to nažalost nije uvijek tako, te varira od matične ploće do nekih drugih stvari. Ukoliko vam se slučajno desi da vam pojedini drajveri nisu adekvatno instalirani to možete i sami rješiti, ali u većini slučajeva to nemate potrebu da radite osim ukoliko nije u pitanju eksterni uređaj sa posebnim zahtjevima.

Sigurnost?

Ovdje nemam posebno ništa za dodati obzirom da Linux odavno nije imao nekih ozbiljnijih uljeza ili cyber incidenata koji bi narušili njegovu sigurnost i kredibiliet koji drži u toj oblasti. Možda bi izdvojio nedavno hakerisanje Linux Minta-a ali bi ovo prepustio iskusnijim Linuxašima na komentarisanje. Ovdje mogu na kraju samo da dodam da nema potrebe za antivirusom prilikom upotrebe Linux-a ili surfovanja po netu unutar istog jer večina virusa njih 98% radi isključivo na Windows-u te je dizajnirana obično za tu platformu. Linux je na tu gamad otporan pa tako i sam Ubuntu. Ukoliko koristite Windows, samo iskusniji korisnici će vam reći da nema potrebe za Windowsom pošto oni mudro koriste pretraživaće, dok će prosječni korisnici instalirati ne jedan nego dva antivirusa što može unestabiliti računar i izazvati BSoD (Blue screen of death). Dakle, Linux je generalno jako siguran i ugodan za korištenje te nema razloga za brigu od nekakvih virusa kao što je to slučaj s Windowsom. 

Možemo li programirati na Ubuntu-u?

 Ovdje neću pisati mnogo, ali mogu da vam kažem da je velika zabava i moć pisati ili praviti primjera radi C++ programe u Ubuntu-u. Evo i zašto? Ja sam nešto malo radio nedavno oko SDL biblioteke za izradu igrice unutar C++ programskog jezika. Ubuntu nudi neka razvojna okruženja poput bogatog Qt-a, ali ja nekako preferiram terminal i GNU/G++. Iskusni Linux Ubuntu korisnici znat će šta ovo znači. Dakle, napišete izvorni C++ program u bilo kojem omiljenom tekst editoru GNU/Emacs naprimjer ili Gedit, spasite i kompajlirate direktno iz terminala ovom komandom: 

g++ -o test main.cpp 

Evo primjera i za programiranje na Ubuntu Linux-u.


Na ovoj slici vidite primjer SDL/C++ programa napisanog unutar Gedit tekst editora sa compile komandom. Evo primjera kompajliranja sa rezultatom.


Ova slika prikazuje način kompajliranja C++ programa koristeći terminal i GNU/G++ kompajler sa rezultatom ovog programa. Kao što vidite na Ubuntu Linux-u moguće je i programirati. Ostalo je pitanje vašeg znanja i upornosti ukoliko želite stvoriti nešto kompleksno ili neki interaktivniji program. 

Zaključak:

Bilo da ste developer, hobist developer, bloger, student ili pak nešto sasvim lijevo od računarskih nauka, Ubuntu ima za svakoga po nešto. S Ubuntuom možete uraditi skoro sve što i na Windows-u. S druge strane, danas velike tech firme ciljaju na cloud platforme pa je sada večina aplikacija dostupna u oblaku za sve vrste poslova i zadataka. Stoga više i nije bitna kompatibilnost pojedine aplikacije bila ona dostupna za Windows, Mac ili Linux. To više nije važno. Važno je da vama Ubuntu pruža ono što vam treba a ukoliko vam pak zatrebaju neki posebni programi koji nisu dostupni za Ubuntu onda tu je dual boot i problem rješen. Samo što je velika čar koristiti Ubuntu u odnosu na Windows, zapravo to je više vještina nego prednost. Na vama je izbor, ja sam svoj davno napravio.


Korisni linkovi:

1. Mitovi o Linux-u
http://gustin.info/mitovi-o-linuxu/

2. Može li se živjeti od Linux-a?
http://gustin.info/moze-li-se-zivjeti-od-linuxa/

3.  How hard is it to switch to Linux?
http://lifehacker.com/how-hard-is-it-to-switch-to-linux-1462916866
Reakcije:

0 komentari:

Post a Comment

Weather

Advertisement

Follow me on Facebook:

Popular Posts