Monday, 23 April 2018



Nakon više od pet mjeseci aktivnog istraživanja i kopanja po knjigama historije i arheologije Asirije, uspješno je danas okončan moj samostalni istraživački rad po imenu: 'Asirska izaslanstva u Egiptu u kontekstu diplomatskih korespondencija'. Rad ukratko raspravlja dva izaslanstva Asirskog kralja Ašur-ubalita (1360 - 1318. godina prije Krista) na dvor Egipatskog faraona Eknatona kojem je Asirski kralja poslao dva glinena tableta sa sadržajem pisma EA15 te EA16. Pisma su pisana Akadskim jezikom a otkrivena su osamdesetih godina prošlog vijeka u Amarni, ljetnoj prijestolnici faraona Eknatona na koga su bila adresirana skoro večina pisama (glinenih tableta) otkrivenih u Amarni. Danas se ta pisma, njih oko 382, nazivaju El-Amarna pisma.

Piše: Amar Tufo
23. April 2018
Posljednji put ažuriran: 1. Maj 2018

Kratak sažetak rada: 'Asirska izaslanstva u Egiptu u kontekstu diplomatskih korespondencija'


U nastavku ovog članka pogledat ćemo kratak sažetak mog istraživačkog rada koji izgleda kao na slici 1.




Na slici je prikaz kratkog sažetka mog istraživačkog rada: 'Asirska izaslanstva u Egiptu' gdje je na gornjoj slici 1 prikazan razmještaj velesila starog Bliskog Istoka tijekom Kasnog Brončanog doba. Terminom velesile starog Bliskog Istoka obilježava se pet država - velesila - 14. vijeka prije Krista koje su dominirale vojno i politički na pozornici starog Bliskog Istoka a među njima su: Asirija, Babilon, Hetitsko carstvo, Egipat te država Mitani. 


Ašur-ubalit i Eknaton



Ova slika lijevo prikazuje faraona Eknatona u relativno ranom Amarna stilu. Ali, tko je stvarno bio Eknaton? Za vas koji niste historičari niti arheolozi ovako kompleksna i daleka historijska tema može biti velika nepoznanica pa ću ja iznjeti ovdje ukratko o tome tko je stvarno bio Eknaton i zašto je on bitan. Amenhotep IV ili Eknaton kako je dobio kasnije svoje ime, bio je faraon 18. dinastije Egipta. Sin je Amenhotepa III i njegove žene Tije a vlast je od svog oca preuzeo 1353. godine prije Krista. Vladao je punih sedamnaest godina što je mudro iskoristio za svoje graditeljske projekte kao što je gradnja nove ljetne prijestolnice Amarne te reforma religije.




Naime faraon je izveo reformu religije te uveo vjeru u jednog boga po imenu Aten (gospodar Sunca). Njegova vladavina međutim je obilježena još jednim važnim periodom koje se među arheolozima i historičarima naziva El-Amarna period. To je period međunarodne korespondencije gdje su se vladari starog Bliskog Istoka i vazalnih država dopisivali međusobono te razmjenjivali diplomatska pisma kao što je pismo Ašur-ubalita, kralja Asirije (EA15) upućeno na adresu faraona Eknatona gdje ga je Asirski kralj pozdravio te faraonu predao pozdravne poklone, raskošne kočije, dva konja, grumen lapis lazulija. Poslušajte u kratkom video klipu obračanje Ašur-ubalita, kralja Asirije faraonu Eknatonu tijekom njegovog prvog izaslanstva.



Video 1: Prvo izaslanstvo Asirskog kralja Ašur-ubalita u Egiptu (sa prijevodom)

Govoreći u kontekstu Ašur-ubalita, kralj je imao problema kući prije slanja svog prvog izaslanstva na Egipatski dvor. Prvo je morao da se pobrine da Asirija istjera trupe države Mitani iz Ašura, prijestolnice Asirije obzirom da je Asirija bila jedno vrijeme vazalna država u vlasti države Mitani u sjevernoj Siriji. Naime, oko 15. stoljeća, Šauštatar, kralj države Mitani je opljačkao Ašur te hram božice Ištar čija je zlatna vrata odnjeo u Vašhukani, prijestolnicu države Mitani. Od tada je Asirija bila država pod kontrolom kralja Šauštatara i njegove države Mitani. Kralj je oko c.1350. godine prije Krista izveo pobunu te njene trupe izbacio iz Asirije te konačno Asiriji povratio slobodu i nezavisnost.


Drugi problem je bila Kasitska Babilonija u neposrednom susjedstvu Asirije čiji se kralj Burnaburiaš borio za prevlast nad teritorijom Asirije koja je ležala u blizini rijeke Dijale. No, interesi kralja Burnaburiaša su bili daleko veći te je u planu Babilonski kralj želio Asiriju pripojiti sastavu Babilonije. Asirski kralj je ipak diplomatski odgovorio te udao svoju kćer Mubalitat-Šeru za Babilonskog kraljevića Karahardaša te dobio izravnu vlast nad Babilonijom koja će trajati nakon smrti Ašur-ubalita skoro stotinu godina.

Nakon što je riješio Mitanijsko-Babilonski problem, Asirski kralj je odlučio Asiriju učiniti velesilom regiona te c.1346. godine prije Krista, Ašur-ubalit šalje svoje prvo izaslanstvo na Egipatski dvor faraonu Eknatonu sa pomenutim pismom EA15 o kojem je bilo već govora. Pismo je pisano Akadskim jezikom te je 30.cm veličine a danas se čuva u Britanskom muzeju u Londonu. Tablet izgleda ovako.


Slika 2: Tablet sa sadržajem pisma EA15 Asirskog kralja Ašur-ubalita
Izvor slike: http://goo.gl/BvNxr2

Ubrzo nakon svog prvog izaslanstva, Asirski kralj Ašur-ubalit je uputio faraonu i svoje drugo izaslanstvo. Ovaj put Asirski glasnik je odnjeo tablet sa sadržajem pisma EA16 gdje je Asirski kralj tražio od faraona da mu pošalje jednake darove obzirom da je on sada veliki kralj jednak kralju Egipta, Babilonije, Mitani, Hetitskog carstva i da je Asirija sada velesila jednaka svim moćnim državama s kojima je faraon Eknaton imao međubratske i međudiplomatske odnose.  Poslušajte u kratkom video klipu obračanje Ašur-ubalita, kralja Asirije faraonu Eknatonu tijekom njegovog drugog izaslanstva.




Video 1: Prvo izaslanstvo Asirskog kralja Ašur-ubalita u Egiptu (sa prijevodom)

Gdje rad ide na objavu?



Smatram da sam dosta toga već i rekao i da ste vjerovatno stekli ideju o krajnjem cilju ovog mog istraživačkog rada ali i svrhu njegovog pisanja i same izrade. Činjenica da je rad unikatan u našoj zemlji jer se trenutno, barem pismeno, u BiH nitko ne bavi historijom i arheologijom Starog Bliskog Istoka je za mene bio jedan od razloga da napišem ovaj rad a s druge strane i veliko interesovanje za Velesile Kasnog Brončanog doba starog Bliskog Istoka što sam opravdao ovim radom.

Što se tiće finalne objave rada. Ovaj rad možete uskoro očekivati u printanom izdanju časopisa 'KULIN' čiji je osnivać zavičajni muzej Visoko (BiH) koji je sada u fazi prikupljanja radova za svoje prvo izdanje časopisa te time smatram da će rad biti prihvačen i na kraju objavljen i biti dostupan za čitanje zainteresovanim čitateljima. Ja ću svakako pratiti status svog rada te ću vas izvjestiti na svojoj web stranici o tome. A do tada, do čitanja.
Reakcije:

0 komentari:

Post a Comment

Weather

Follow me on Facebook:

Popular Posts